Novosti |
IstorijatObjavljeno 26/06/2009 "Austrougarska aneksija je zatekla u BiH na desetine ovakvih jevrejskih i muslimanskih narodnih apoteka. Vremenom je vlast ograničila broj tih narodnih apoteka na 3 i to sve u Sarajevu. Sa odlaskom na studije u Beč, Grac i Istambul povečava se broj apotekara, farmacija se razvija pa je 1918. godine u BiH bilo 48 savremeno uređenih javnih apoteka, od toga 6 u Sarajevu. U periodu između prvog i drugog svjetskog rata broj apoteka se neznatno povečao. U to doba dominira njemačka farmaceutska industrija, tako da su se farmaceutski proizvodi uglavnom dobavljali odatle, a vrlo mali broj lijekova apotekari pripremaju u apoteci. U to vrijeme biti apotekar i liječiti bilo je privilegovano i vrlo cijenjeno zanimanje. Nakon II Svjetskog rata u Sarajevu je bilo nekoliko apoteka u privatnom vlasništvu i jedna apoteka zatvorenog tipa. Nacionalizacijom 1948-e godine privatne apoteke prelaze u državno vlasništvo. Apoteke se ujedinjuju u "Gradske apoteke", a pridružuju se i neke vanjske apoteke U to vrijeme su se napravili i prvi koraci u galenskoj proizvodnji i to u podrumu apoteke "Prvi maj" - današnje apoteke „Bosna“. Ta proizvodnja je započela zahvaljujući Mr.ph. Tariku Svrzi koji je bio inicijator te proizvodnje i Mr.ph. Hamdiji Filipoviću koji ima velike zasluge za razvoj farmaceutske struke u Sarajevu. Treba napomenuti da Sarajevo, a ni BiH sve do 1973 god. nije imalo Farmaceutski fakultet tako da su se kadrovi školovali van Sarajeva uglavnom u Zagrebu i Beogradu. Otvaranjem Farmaceutskog fakulteta 1973 god. i izlaskom prve generacije diplomiranih farmaceuta, farmacija kao struka se upotpunila . U sklopu Univerzitetskog medicinskog centra, apoteke djeluju sve do agresije 1992 god. Juna 1992 god. apoteke dobivaju novu organizaciju rada na čelu sa direktorom gosp. Prim.mr.sci. Redžadom Čatićem koji odmah i vrlo efikasno organizuje apotekarsku službu u tim ratnim uslovima. Apoteke neprestano rade cijeli rat. Pod gotovo nemogućim životnim uslovima bez najosnovnijih energenata uz svakodnevno granatiranje, radno osoblje savjesno obavlja svoj posao držeći se etičkih principa struke. Predratne zalihe lijekova nastoje se što ekonomičnije trošiti, a humanitarna pomoć u lijekovima, iako nekada neadekvatna, svakako je uvijek bila dobrodošla. Tada su se magistri farmacije susretali sa novim lijekovima, koje, koristeći stručnu literaturu, nastoje primjeniti kao odgovarajuću alternativu nedostatnim lijekovima. Kako je rat i opsada grada, a i nestašica lijekova sve veća, javila se potreba za proširenjem asortimana galenskih proizvoda koji su se pripravljali u galenskom laboratoriju svake apoteke. Tako u septembru 1993 god. počinje sa radom Galenski laboratorij "Galas čije su prostorije pored apoteke „Centar“. Pored nestašice sirovina, ambalaže, energenata, opkoljeni grad Sarajevo odnosno Sarajlije su tada po prvi put dobile Mast protiv opekotina, Mast protiv promrzlina, Bademovu mast, Mast protiv hemoroida, Kombinovani prašak i čajne mješavine. Preparati su se proizvodili i pakovali ručno u zaista lošim radnim uslovima. Uz napore rukovodstva i uposlenih Apoteka Sarajevo povečava se obim proizvodnje i povečava se asortiman, počinje se proizvoditi i kozmetička linija. Iako je to bilo teško, mnogo pažnje se obračalo higijeni prostorija, aparature, posuda, uslovima čuvanja sirovina, gotovih proizvoda a i ambalaže. Vodila se uredna dokumentacija, kontrolisali su se rokovi trajanja i pratila stabilnost preparata. Gotovo sve radne jedinice u ratu su manje ili više oštečene. Krajem rata i poslije one su postepeno, zahvaljujući našim donatorima u potpunosti renovirane. Sada se možemo pohvaliti da imamo preko 49 apoteka sa vrlo lijepim i ugodnim enterijerom i prepoznatljivim vanjskim izgledom, savremenom opremom i računarima i obimnom literaturom. "Apoteke Sarajevo" u svom sastavu imaju i 13 specijalnih prodajnih mjesta, a četri apoteke rade permanentno 24 sata. J.U. "Apoteke Sarajevo" imaju preko 150 uposlenih magistara farmacije i preko 160 farmaceutskih tehničara. |













